Caulerpa - "tumor
Mediterana"
Rod zelenih algi Caulerpa
obuhvata oko 70 vrsta algi koje naseljavaju topla i umjerena mora.
Prirodno Mediteran naseljava 6 vrsta ovog roda, međutim sve su veći
problemi zbog unešenih vrsta Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa
koje nazivaju opasnošću većom od naftnih mrlja i "tumorom"
Mediterana.
Caulerpa
taxifolia je 70-tih godina gajena u akvarijumima sa tropskim
organizmima u Njemačkoj.
Pokazalo se da ova vrsta ne zahtjeva neku posebnu pažnju,
a kako se odlikuje veoma brzim rastom i lijepom zelenom bojom,
vrlo brzo je postala pravi ukras u brojnim akvarijumima sa
tropskim organizmima.
Između 1980. i 1983. godine fragment ove alge je dat tropskom
akvarijumu u Monaku, kao i još nekim akvarijumima širom Evrope.
Godine 1989. je ova vrsta prvi put zapažena u blizini Monaka,
a pretpostavlja se da su 1984. g. prilikom pranja akvarijumskih
bazena fragmenti ove alge slučajno dospjeli u vode Mediterana
i tu su se nastavili razvijati.
Od tada se ova alga neprestano razmnožava, istiskuje
prirodne (autohtone) vrste i zauzima velike površine u Francuskoj,
Italiji, Španiji, Hrvatskoj. Kako za sada nema izgleda da ce se
taj rast zaustaviti otuda naziv "tumor Mediterana". |
 |
| Caulerpa
taxifolia |
Smatra se da je ova alga u toku gajenja u akvarijumskim uslovima
zbog neadekvatnih uslova gajenja mogla doživjeti promjene u genetičkoj
strukturi koje uslovljavaju njenu različitost od populacija u tropskim
morima te da je to osnovni uzrok njene posebnosti. U odnosu na primjerke
iz tropskog mora, Caulerpa taxifolia u Mediteranu se odlikuje nekim
specifičnim osobinama kao što su: gigantizam, velika gustina naselja,
otpornost na hladnoću, ekološka dominantnost i dr. Tako npr. za
primjerke iz tropskog mora letalna temperatura je 13°-14°C a u Mediteranu
ova alga može da preživi i do 3 mjeseca na temperaturi od 10°C,
a letalna temperatura je ispod 7°C. Zbog toga ni oštrije zime u
Mediteranu, koje su najčešće glavni eliminatorni faktor za tropske
vrste, ne mogu uticati na njeno povlačenje. Osim toga ova alga naseljava
sve vrste podloga (stijene, pijesak, livade morskih trava) i to
kako u čistim vodama tako i u zagađenim. Dodatni problem je to što
ovu vrstu organizmi u Mediteranu ne koriste kao hranu zbog nekih
endotoksina, pa to prouzrokuje povlačenje prvo pridnenih sesilnih
i slabo pokretnih organizama, a zatim i riba.
Na svim mjestima gdje se ova alga pojavila konstatovan je pad biodiverziteta,
ribarske mreže su često zatrpane ne ribom već samo ovom algom, a
bogata lovišta i predivni centri za podvodne aktivnosti postaju
sve manje posjećeni te su ekonomski gubici višestruki. Sprečavanje
rasta ove alge pokušalo se na više načina: vakuum pumpama, solima
bakra, suvim ledom, ultrazvukom, međutim sve su to akcije lokalnog
karaktera i ne mogu se primjenjivati na većim površinama. Razmišlja
se i o uvođenju u vode Mediterana jedne vrste tropskog puža koji
se normalno hrani ovom algom, ali postoji opasnost što raditi sa
ovim pužem ukoliko dođe do njegovog prenamnožavanja. Strahuje se
da bi to bio novi problem. I dok se naučnici dvoume oko sprovođenja
adekvatnih mjera za zaustavljanje rasta ove alge njena naselja se
i dalje šire bez izgleda da će usporiti svoj rast.
Caulerpa taxifolia se može dodirivati bez opasnosti, ali po međunarodnim
zakonima je zabranjeno branje prodavanje ili transport ove alge.
To je iz razloga što je transport djelića talusa ove alge na sidrenim
lancima i ribarskim mrežama glavni način širenja ove alge u Mediteranu.
Osim toga nepažnja vlasnika akvarijuma sa ovom vrstom dovela je
do pojave ove alge u obalnim vodama Kalifornije i do njenog daljeg
širenja.
Cjelokupna situacija se dodatno komplikuje činjenicom da fragmenti
ove alge mogu preživjeti desetak dana van vode, na toplom, tamnom
mjestu i da nakon ponovnog dolaska u morsku vodu nastavljaju sa
rastom. Upravo zato vrlo je lako prenijeti algu sa jednog na drugo
mjesto ako njeni djelovi ostanu na ribarskim mrežama, sidrenim lancima
ili na ronilačkoj opremi. Zato je važno pridržavati se zabrane branja,
prodavanja i transporta ove vrste, jer svaki postupak sa ovom algom
povećava mogućnost njenog širenja na nekom novom području.
 |
Druga
vrsta iz istog roda - Caulerpa racemosa je na putu
da postane možda i još veći problem od prethodne.
Ova vrsta je takođe tropskog porijekla, a u Mediteran je dospjela
preko Sueckog kanala. Prvi put ova vrsta je zabilježena za
Mediteran u Tunisu 1926.g. a nakon toga je primjećena na mnogim
mjestima u Turskoj, Siriji, Libanu, Izraelu, Egiptu, Tunisu.
Od 90-tih godina su njena naselja počela intezivnije da se
šire pa je sada zabilježena i u Grčkoj, Malti, Italiji, Francuskoj
i Hrvatskoj.
Naučnici upozoravaju na ovaj sve veći problem, jer Caulerpa
racemosa već pokriva preko 50000ha i opasno ugrožava prirodnu
ravnotežu.
Kao i srodna vrsta Caulerpa taxifolia i Caulerpa
racemosa nije privlačna kao hrana za organizme u Mediteranu zbog
nekih endotoksina, pa obje vrste praktično nemaju prirodnog neprijatelja. |
| Caulerpa
racemosa |
Kao i prethodna vrsta može se razmnožavati otkinutim fragmentima
talusa, ali i polno kad nastaje veliki broj sitnih novih jedniki
koje se morskim strujama raznose te se tako dodatno "zagađuju"
novi udaljeni lokaliteti.
Ukoliko su ove alge naselile neki dio naše obale bilo bi od velike
koristi da nas obavijestite o tome. Na taj način bi naša ekipa bila
u mogućnosti da konstatuje lokaciju i površinu tih naselja i da
na vrijeme lokalizuje širenje tih naselja. Za mala naselja ovih
algi moguće je sprovesti određene mjere koje sprečavaju rast ili
potpuno odstranjuju algu, ali ako se dozvoli nesmetan rast za veoma
kratko vrijeme ove alge će naseliti velike površine i izazvati niz
negativnih posledica.
Na kraju upućujemo apel:
ribari - provjerite vaše mreže
jedriličari - provjerite vaša sidra i lance
ronioci - provjerite vašu opremu
I ako nađete ove alge ne pomažite im da se šire već nas obavijestite.
Mr Vesna Mačić
Institut za biologiju mora-Kotor
marikultura@cg.yu
|
